Pet godina od proglašenja pandemije koronavirusa u svijetu: Gotovo 12.000 ljudi u FBiH nije trebalo umrijeti od Covida!

Na dan, 11. marta 2020. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno je proglasila COVID-19 globalnom pandemijom. 

Pet godina poslije, ustanovljeno je da je gotovo 12.000 prekomjernih smrtnih slučajeva bilo u FBiH tokom pandemije. 

A to je procjena studije pod nazivom “Prekomjerna smrtnost od svih uzroka prema dobi i spolu tokom pandemije COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina: 2020–2022“, koja je objavljena u stručnom časopisu “Influenza and Other Respiratory Viruses“.

Dio države

– Studija je dobro urađena, međutim, ima neke svoje manjkovosti. Ona govori o FBiH i upoređuje jedan entitet s drugim zemljama svijeta, što se obično ne radi. To naše nepostojanje ministarstva zdravstva na državnom nivou je rezultiralo time da mi sada jedan dio države poredimo s Poljskom, Njemačkom, Austrijom… Trebalo je da se uzmu podaci za cijelu državu, i za Brčko distrikt, i za entitet RS – rekao je za “Avaz“ ugledni infektolog Ednan Drljević, koji je i autor knjige „Covid Amarcord“.

Drljević: Sezonske bolesti traju do kraja marta. Avaz

Naglašava da je upravo ovaj rad otkrio mnogo manjkavosti u našem zdravstvenom sistemu.

– Imamo smanjen broj mrtvozornika, odnosno profesionalaca koji ustanovljavaju smrti i te sve podatke pravilno upisuju u obrasce, koje bi trebalo osvježiti i prilagoditi u ovom vremenu, tako da budu što jednostavniji. Na osnovu tih obrazaca o smrti je urađen ovaj naučni rad. 

A tu je mnogo toga falilo. Rad je pokazao da je u BiH zdravstveni sistem bio nepripremljen i da mi nismo u početku imali državnu strukturu iza sebe. I pošto je zdravstvo na nivou kantona, to su zaista premale jedinice u kojima smo se mogli organizovati, a nismo imali koordinaciju među kantonima, među entitetima i Distriktom Brčko, tako da je sve to dovelo do toga da broj žrtava bude veći nego što bi trebao biti – istakao je Drljević.

Sezonske bolesti

O konkretnoj cifri od gotovo 12.000 prekomjernih smrti rekao je da se svugdje u svijetu, upravo zbog loših podataka, pretpostavljava da je uvijek za 50 posto više.

Iako se ne govori više mnogo o koronavirusu, i danas imamo zaražene ovim virusom.

– Ranije smo imali te mjere, izbjegavali smo bliske kontakte, nosili maske, a nismo imali ovih drugih virusnih bolesti gornjih dišnih puteva. Sada, kako tih mjera praktično više nema, onda su se sve te bolesti ponovo javile, tako da imamo pet ili šest različitih virusnih bolesti praktično u isto vrijeme. Osim Covida i virusa prehlade, sve više-manje bolesti su sezonske i one traju od 1. oktobra do kraja marta, tako da te druge virusne bolesti kao što je gripa, adenovirus, respiratorno-sinticijalni virus i tako dalje, oni će sada do kraja trećeg mjeseca praktično opadati i sezona tih virusnih infekcija će praktično proći – rekao je Drljević.

Nismo bili najslabiji

Svakako da bi mnogo manje ljudi umrlo da nam je bolji zdravstveni sistem bio.

– I u zemljama koje su mnogo bogatije od nas, pokazalo se da im je javno zdravstvo slabo, prije svega, mislim na SAD i Italiju, tako da naša zemlja nije bila najslabija. Ali je činjenica da smo bili bolje organizirani, da smo imali više zdravstvenih radnika, da smo bili bolje medijski pokriveni, da je naša privreda bila jača i da su građani se malo bolje pridržavali svih preporučenih mjera, a i da su te mjere bile zapravo adekvatne, sigurno bi taj broj oboljenih i umrlih bio manji – kazao je Drljević.

avaz