Zbog dramatičnog zagađenja Zavod za javno zdravstvo izdao važne preporuke građanima: Ne izlazite bez maski

Posljednjih dana u mnogim gradovima i naseljima na području Federacije BiH, posebno u Sarajevu, Zenici, Visokom, Ilijašu i Tuzli zabilježen je porast aerozagađenja, uz najizraženiji porast koncentracije lebdećih čestica. Povišene vrijednosti zračnih polutanata otežavaju disanje jer ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kisika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece. Da aerozagađenje nepovoljno utiče na zdravlje ljudi, potvrđuje i činjenica da se u zimskom periodu zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u vazduhu, ljekarima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo FBIH. 

“Naročito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema (najčešće „grebanje u grlu“, curenje iz nosa, kašalj). Dugoročan boravak u sredinama sa visokim nivoom aerozagađenja je važan faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i do pogoršanja već postojećih oboljenja. Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem)”, navodi se.

Ključni savjeti 

Međutim, aerozagađenje nije jedini uzročni faktor u obolijevanju i smrtnosti od respiratornih, kardiovaskularnih i drugih oboljenja. Navedena oboljenja mogu uzrokovati i nezdravi stilovi života (npr. pušenje, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost), nasljedni faktori itd.

Rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektoralni pristup, tj. učešće svih relevantnih sektora i institucija (okoliš, urbanizam, saobraćaj, zdravstvo, obrazovanje itd.).

U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje:

• Smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka
• Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja (planine, more)
• Hronični bolesnici trebaju na vrijeme da uzimaju propisanu terapiju i da idu na redovne kontrole kod ljekara
• Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama
• Također se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća
• Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama
• Smanjiti korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet
• Preporučuje se uzimanje dovoljne količine tečnosti (naročito toplih napitaka – čaj, supe) i voća i povrća, zbog unosa vitamina i minerala
• Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske)

Zagađenje zraka je vodeći ekološki riziko faktor za zdravlje i procjenjuje se da je gotovo trećina stanovnika evropskih gradova izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske agencije za zaštitu čovjekove okoline (EEA).

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-2226049876653945&output=html&h=250&slotname=8862792914&adk=3482940707&adf=2862616086&pi=t.ma~as.8862792914&w=300&abgtt=6&fwrn=6&lmt=1737556810&rafmt=11&format=300×250&url=https%3A%2F%2Fraport.ba%2Fzbog-dramaticnog-zagadjenja-zavod-za-javno-zdravstvo-izdao-vazne-preporuke-gradjanima-ne-izlazite-bez-maski%2F&wgl=1&dt=1737556810720&bpp=1&bdt=87&idt=157&shv=r20250116&mjsv=m202501160401&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3Db7bcad2ced4b8f78%3AT%3D1724856606%3ART%3D1737556648%3AS%3DALNI_MZTTFmA2ns6x0t7PHsHk-7yctzhOA&gpic=UID%3D00000eaa6b990da2%3AT%3D1724856606%3ART%3D1737556648%3AS%3DALNI_MaKHQTeVGt_HN47Kq3FN0XbMfs8fw&eo_id_str=ID%3D5ad8cabd3ca3eedc%3AT%3D1724856606%3ART%3D1737556648%3AS%3DAA-AfjZ8McEczsduOM1vELccbhYm&prev_fmts=0x0%2C393x327%2C300x250&nras=1&correlator=396342719311&frm=20&pv=1&rplot=4&u_tz=60&u_his=79&u_h=852&u_w=393&u_ah=852&u_aw=393&u_cd=24&u_sd=3&adx=47&ady=3353&biw=393&bih=658&scr_x=0&scr_y=0&eid=95350243%2C95335247%2C95347433&oid=2&pvsid=792003127495704&tmod=436669492&uas=0&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fraport.ba%2F&fc=1920&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C393%2C0%2C393%2C852%2C393%2C658&vis=1&rsz=%7C%7CoeEbr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&bz=1&ifi=4&uci=a!4&btvi=2&fsb=1&dtd=158

Šta je najštetnije 

Postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini. Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina).Ugljikovodonici (metan, etan, propan, butan i dr.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi.

U atmosferi mogu biti prisutni u velikom broju, a najveći emiteri su uređaji za rashlađivanje i zapaljena guma. Sumpor dioksid je uglavnom proizvod sagorijevanja fosilnih goriva (uglja), a otrovna jedinjenja azota najviše nastaju u energetskim postrojenjima i automobilskim izduvnim gasovima. Ugljen monoksid je jedan od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi.

Koncentracija ugljen monoksida, ugljen dioksida, azotnog i sumpornog dioksida i lebdećih čestica (prečnika 10 i 2,5 mikrometara), naročito je povećana tokom zime. Lebdeće čestice prečnika 2,5 mikrometara predstavljaju posebnu opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća. Najviše su ugroženi hronični bolesnici (posebno srčani i plućni), djeca, trudnice i starije osobe, ali i zdrave osobe koje dugo borave na otvorenom prostoru.