Kupovna moć u zemljama bivše Jugoslavije: Dvije države se izdvajaju, evo gdje je BiH

Na sredini ljestvice je Bosna i Hercegovina sa prosječnom platom 723 eura, prema Agenciji za statistiku

Kosovar s prosječnim primanjima morao bi raditi skoro pola radnog vijeka da bi kupio stan od 130 hiljada eura, a osobi s prosječnim primanjima u Sloveniji za to bi bilo potrebno sedam godina.

Velike su razlike u prosječnim primanjima i kupovnoj moći među stanovnicima zemalja nekadašnje Jugoslavije, iako su prije 30-ak godina živjeli u istoj državi.

Ekonomista Igor Gavran kaže kako postoje razlike kako u iznosima plata i u troškovima života u regiji, napominjući kako bi bilo realno da potrošačku korpu četveročlane porodice mogu pokriti dvije prosječne plate.

– Kada gledamo neke druge pokazatelje, recimo cijene nekretnina, koje su nadrealno visoke za našu regiju, tu više ne možemo govoriti o bilo kakvoj realnoj plaći, kaže Gavran.

Gledajući kupovnu moć, Kosovo je trenutno u najlošijoj situaciji u regiji.

Uz prosječnu platu od oko 570 eura, građani u prosjeku moraju raditi 19 godina da bi priuštili stan od, primjerice, 130 hiljada eura. Za ovaj novac može se u prosjeku, ovisno o lokaciji i stanju nekretnine, kupiti stan veličine 70 do 85 kvadratnih metara.

U Albaniji prosječna mjesečna zarada je 608 eura i osoba mora raditi skoro 18 godina za stan od 130.000 eura. Stanovnik Sjeverne Makedonije mora raditi 16 godina za stan iste cijene, ukoliko prima prosječnu platu koja iznosi oko 680 eura, javlja Anadolija.

Na sredini ljestvice je Bosna i Hercegovina sa prosječnom platom 723 eura, prema Agenciji za statistiku. Stanovnik BiH s tom platom za kupovinu stana od 130 hiljada eura morao bi raditi 15 godina. Taj iznos u Bosni i Hercegovini omogućava kupovinu stana od 55 do 70 kvadratnih metara.

U Sarajevu je prošle godine prosječna cijena kvadrata novog stana iznosila oko 1.790 eura.

Prosječna plata u Srbiji je oko 840 eura, pa je s tom platom potrebno raditi skoro 13 godina za nekretninu vrijednosti od 130 hiljada eura, skoro dvije godine manje nego u Crnoj Gori.

U Beogradu je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji 2024. godine iznosila je oko 2.440 eura. Za 130 hiljada eura mogao bi se kupiti stan od 50 do 65 kvadrata.

Prema crnogorskoj Upravi za statistiku, prosječna plata u toj zemlji je 944 eura. Za stan od 130 hiljada eura, Crnogorac mora raditi oko 11 i pol godina.

U najboljoj situaciji su Hrvatska i Slovenija.

Stanovnik Hrvatske, gdje je prosječna plata krajem 2024. bila 1.340 eura, mora raditi oko osam godina da bi kupio stan u vrijednosti od 130 hiljada eura. U toj zemlji moguće je za ovaj iznos kupiti stan od 45 do 60 kvadratnih metara.

Prosječna plata u Sloveniji je 1.514 eura, pa je s tom platom potrebno raditi oko sedam godina za stan od 130 hiljada eura. Za taj novac moguće je kupiti stan veličine od 40 do 55 kvadrata.

Većina statistika prilikom određivanja inflacije (rast cijena) uzima u obzir cijene roba i usluga koje troše domaćinstva. ​​​​​​​Državne statistike prate cijene nekretnina, ali one ne ulaze u određivanje inflacije, tako da u pravilu ne postoji ekonomija koja prosječnu neto plaću usklađuje sa cijenama nekretnina.

Stoga, države teško uspijevaju rast prosječne plate uskladiti sa inflacijom.

– Međutim, mnoge svjetske cijene hrane su pale i malo je ostalo razloga za poskupljenja, ali ona se nastavljaju. Jedino obrazloženje je da se slobodno formiranje cijena zloupotrebljava pošto nema intervencije vlasti, zaključuje Gavran.

Cijene u regiji će, prema njegovom mišljenju, rasti i u narednom periodu.