Jeftini proizvodi osjetno poskupjeli: Zašto su trgovačke marke najviše pogođene inflacijom?

Inflacija posljednjih godina nije samo povećala troškove života, već je promijenila i način na koji potrošači doživljavaju cijene. Posebno je upečatljivo poskupljenje jeftinih proizvoda, poput onih trgovačkih marki u supermarketima, jer su postali znatno skuplji nego prije nekoliko godina. Prema istraživanju ekonomista Alberta Cavalla s Harvarda i Oleksiya Kryvtsova iz Kanadske centralne banke, jeftini proizvodi poskupjeli su gotovo dvostruko više od skupljih brendova u periodu od 2020. do 2024. godine

U istraživanju, objavljenom u uglednom Journal of Monetary Economics, Cavallo i Kryvtsov analizirali su više od dva miliona podataka o prehrambenim proizvodima i pićima iz deset zemalja. Njihova analiza pokazuje da su jeftini proizvodi i trgovačke marke trgovaca najviše poskupjeli. U Njemačkoj su cijene skupljih prehrambenih proizvoda od januara 2020. do maja 2024. porasle za 15 posto, a uporedivi jeftini proizvodi zabilježili su rast od čak 29 posto, prenosi Tagesschau.

‘Prehrambeni proizvodi nude se u brojnim varijantama, što ih čini lakšima za klasifikaciju i poređenje među različitim trgovcima i zemljama’, objašnjavaju autori studije, navodeći primjere poput svježeg mlijeka, jaja i tjestenine.

Jedan od ključnih razloga za ovakav trend je promjena potrošačkih navika tokom inflacije. Potrošači su se, usljed povećanih životnih troškova, sve više okretali jeftinijim proizvodima, ostavljajući skuplje brendove na policama. Ova povećana potražnja za jeftinim proizvodima omogućila je proizvođačima i trgovcima da značajnije povećaju cijene u ovoj kategoriji, objašnjavaju Cavallo i Kryvtsov.

‘Kada jeftini proizvodi postanu popularniji, proizvođačima je lakše podići njihove cijene nego cijene skupljih proizvoda koji gube na popularnosti’, ističu stručnjaci.

Stručnjaci također ukazuju na razlike u troškovima oglašavanja. Skupi proizvodi ulažu značajna sredstva u marketing da bi izgradili imidž svojih brendova. U razdobljima inflacije proizvođači ovih proizvoda mogu smanjiti marketinške aktivnosti i stabilizirati cijene, povećavajući ih samo onoliko koliko je potrebno za pokrivanje viših troškova energije, sirovina i rada.

S druge strane, jeftini proizvodi gotovo nikada ne ovise o reklamama – njihova niska cijena i pouzdanost trgovačkih marki privlače kupce. No upravo zato cijene ovih proizvoda izravno ovise o proizvodnim troškovima. Kada ti troškovi porastu, to se osjetno odražava na cijene.

Kako su prehrambeni proizvodi dio svakodnevne kupovine, njihovo poskupljenje posebno se primjećuje. U Njemačkoj su cijene hrane od 2020. do 2023. porasle za 30 posto, znatno više od ukupne inflacije potrošačke košarice, a ona je iznosila 16,7 posto u istom periodu. Ovo objašnjava zašto potrošači često osjećaju da ‘sve postaje skuplje’.

Unatoč tome, prehrambeni proizvodi čine samo osminu potrošačke košarice kojom se mjeri inflacija. Visoka poskupljenja hrane stoga imaju manji utjecaj na ukupnu inflaciju nego što se čini u svakodnevnoj percepciji.

Iako su jeftini proizvodi i trgovačke marke i dalje povoljniji od premium brendova, cijene su im se znatno približile višem cjenovnom razredu. To je posebno vidljivo kod osnovnih prehrambenih proizvoda poput mlijeka, jaja i tjestenine, gdje su razlike između jeftinijih i skupljih alternativa sve manje izražene.

Cavallo i Kryvtsov zaključuju da će ovi trendovi vjerovatno ostati prisutni i u budućnosti, posebno u periodima ekonomske neizvjesnosti, u kojima potrošači nastavljaju tražiti najbolju vrijednost za svoj novac.