Slovenija: Sve više radnika iz Azije, Bosanci i Srbi ostaju bez posla

Slovenija se već godinama suočava s nedostatkom radne snage, što nastoji riješiti putem migracija. Trenutno 16% radne snage u Sloveniji čine strani radnici, što je dvostruko više nego prije deset godina. Državni tajnik Igor Feketija ukazuje na nepovoljne demografske trendove i predviđa da će u budućnosti još veći broj stranih radnika dolaziti u Sloveniju, pri čemu će značajan dio njih sa sobom dovoditi i članove porodice.

Feketija procjenjuje da bi, ukoliko svaki strani radnik dovede partnera i dvoje djece, u naredne tri do četiri godine Slovenija mogla primiti između 40.000 i 200.000 ljudi. Ova situacija bi mogla dodatno opteretiti infrastrukturu, zdravstveni i obrazovni sistem, kao i tržište stanovanja. Strani radnici također nakon određenog vremena stječu pravo na socijalne transfere, što dodatno povećava izazove integracije.

Povećanje broja radnika iz Azije

Prošle godine u Sloveniji je izdano 20.000 dozvola za prvo zapošljavanje stranaca, dok se ove godine taj broj očekuje oko 30.000. Dok se smanjuje broj radnika iz balkanskih zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, raste broj radnika iz azijskih zemalja, posebno iz Indije, Bangladeša i Nepala. Radnici iz ovih zemalja najčešće se zapošljavaju u građevinarstvu, ugostiteljstvu, transportu i prerađivačkoj industriji.

Od januara do septembra 2024. godine, Zavod za zapošljavanje Slovenije izdao je 1.425 dozvola za državljane Indije, što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu. Slični trendovi bilježe se i kod radnika iz Bangladeša i Nepala.

Izazovi i potreba za integracijom

Priliv stranih radnika otvara pitanje kvaliteta radnih mjesta i dugoročne održivosti sistema. Feketija ističe važnost osiguravanja pristojnih uvjeta za rad i život stranih radnika, kako bi se spriječilo njihovo isključivanje iz društva i stvaranje geta. Slovenija mora raditi na boljoj integraciji ovih radnika u društvo, osiguravajući poštovanje zakona i civilizovanih standarda.

Važno je osigurati da porezi i doprinosi koje plaćaju poslodavci za strane radnike pokrivaju troškove javnih usluga koje oni koriste. Slovenska ekonomija, koja zavisi od ovih radnika, mora se razvijati na način koji omogućava održivost, socijalnu ravnotežu i poštovanje prava svih zaposlenih.