Crni petak: Prazni džepove, pune kase – jesu li popusti stvarni?

Šoping groznica je počela. Crni petak stvara gužve, prazni džepove, a puni kase. No, ono o čemu se uvijek na današnji dan polemiše je da li su sniženja stvarna ili je sve marketiniški trik.

Kada je Crni petak, nema glavobolje zbog gužve. Mirno se čeka u redu. Kase se pune, novčanici prazne. Gotovo da nema radnje u BiH koja ne nudi nešto na sniženju. Velikim slovima istaknutu popusti. Pa su tako pojedini građani već od ranih jutarnjih časova prije gužve požurili da prođu jeftinije i uštede koju marku.

“Malo sam pretjerala, malo previše stvari, ali bilo je dobro, dobro je pa nema još ljudi”, kaže nam jedna građanka.

“Kupila sam farbe za kosu sa popustim. Pa dođem i inače ali sad je dobra prilika“, kaže druga, dodajući da su sniženja tako-tako.

“Iskoristila sam poprilično popuste, mada prošle godine je bilo puno bolje“, ističe još jedna osoba koja kupuje na Black Friday.

Drugi, pak kategorični, sve je samo varka.

“Mislim da je prividno neko sniženje, ne bih baš rekla da je realno”, kažu.

“Ma kava petak, kakvi popusti, ovo je sve varka, kakav petak, podignu cijene pa onda kofol spuste za petak, nešto malo, manipulišu“, još je odgovora.

S druge strane trgovci uvjeravaju da su sniženja stvarna te da se iza svega ne kriju marketinški trikovi. Ipak, priznaju, sniženja u BiH nikada nisu i ne mogu biti prevelika. Popusti su kažu izgovor kupcu da pazari nešto što inače ne bi.

“Ono što je karakteristično ove godine je da smo od početka novembra počeli da dobijamo upite koliko će biti snižen taj sat ili ovaj sat jer je to opet neki luksuz i onda ti iznosi od 20 do 30 posto dosta znači”, kazao je trgovac Benjamin Šamić.

I to je procenat koji je uglavnom realan i prosječan, stav je ekonomista. Natpisi sa većim brojkama samo su mamac.

“Imate one bombastične nazive do 70 odsto ali sad miješano sa marketingom i psihologijom, to se zna možda će biti dva proizvoda koja su spuštena 70 posto da biste bili privučeni , ali brend mora da se pozicionira , da se učvrsti kod potrošača i da na taj način ga privoli da dođe ponovo u radnju”, naveo je profesor na Ekonomskom fakultet Kasim Tatić.

No, kupovna moć građana oslabila je, podsjećaju u udruženju potrošača. Povećano je nepovjerenje prema trgovcima. Navode i zašto: “obično trgovci rade tako da 15, 20 dana prije crnog petka pa povećaju cijene i onda daju određeni popust, onda kupci plaćaju redovnu ili skuplju cijenu . Obično se dešava da danas građani vrše impulsivnu kupovinu i onda uđu u problem kako da servisiraju svoje obaveze režije, stanarinu i slično”, kaže Dragan Jošić iz Udruženja potrošača.

Zbog čega je planska kupovina najbolja vrsta, poručuju psiholozi. Prvo spisak pa novac u novčanik.

“Nešto što bi svakako kupili, planirati mjesec dana ranije, dva, vidjeti cijene. Možemo da ograničimo budžet i reći sad za ovo ja ću potrošiti toliko i toliko“, navodi psihologinja Elma Pašić.

No, koliko košta malo sreće kada građani na crni petak sebe obraduju proizvodom koji ličnim budžetom nisu mogli obezbjediti, pitanje je koje se postavlja. Obično je odgovor – odlazak u minus, a koji kompanijama uvijek donesene – najveću zaradu.

n1