Jedna industrija u RS ostala bez čak 3.000 radnika

Prema podacima entitetskog zavoda za statistiku, u RS je na dan 30. septembar bilo ukupno 289.689 zaposlenih, dok je u istom mjesecu 2023. godine RS imao 290.745 zaposlenih. 

Na udaru se posebno našla prerađivačka industrija, koja i zapošljava najviše radnika u RS, njih 56.130.

Upozorenja duže vrijeme

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić rekao je za “Glas Srpske” da poslovna zajednica već duže vrijeme upozorava Vladu da je više udruženih faktora koji su doveli do ovakvog stanja.

“Jedan od glavnih faktora je svakako kriza u Evropskoj uniji. Glavno tržište za naša proizvodna preduzeća koja su izvozno orijentisana su prvenstveno Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija, a tamo se u toku naredne godine očekuje produbljivanje krize i to zabrinjava. Kolege sa kojima svakodnevno komuniciram ističu da se susreću sa otkazivanjem narudžbi, a za one koje ostaju partneri zahtijevaju snižavanje cijena. Ukoliko dođe do rasta troškova, od poskupljenja struje, rasta cijene rada i slično, doći ćemo u položaj da smo potpuno nekonkurentni”, upozorio je Škrebić.

On ističe da je, pored toga što se smanjuje broj zaposlenih u RS i što na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS ima oko 55.000 nezaposlenih, i dalje hroničan nedostatak radne snage.

“Dva su razloga za to, oni koji ovdje ostaju bez posla, nalaze ga uglavnom u inostranstvu i bez obzira na to što je na zapadnoevropskom tržištu smanjena privredna aktivnost, i dalje imaju nedostatak radne snage i naši ljudi to koriste. Taj trend bilježi cijela regija. Mladi uglavnom biraju neke drugačije poslove koji zahtijevaju daleko manje fizičkog rada, zbog čega će se nastaviti taj trend nedostatka radne snage. Iz tog razloga mi ćemo i ubuduće insistirati da se kvote za strane radnike povećaju sa trenutnih 2.000 na 5.000 dozvola”, istakao je Škrebić.

Pojednostaviti dolazak radne snage

Dodao je da je neophodno i dalje sprovoditi rigorozne bezbjednosne provjere, ali i pojednostaviti dolazak strane radne snage.

“Postoji realna opasnost da na sve ove probleme, od pada zaposlenosti, privredne aktivnosti, izvoza, te povećanja uvoza i slično, dođemo u situaciju da se proizvodnja ne može odvijati jer nemamo radne snage”, zaključio je Škrebić.

Ekonomista Marko Đogo ističe za “Glas” da ovi statistički podaci, nažalost, pokazuju da su se njegove prognoze obistinile.

“Očekivao sam i veći pad zaposlenosti i dobro je da nije tako. S kraja prošle godine predviđao sam da će ovo biti prva godina od 2014. da bilježimo pad zaposlenosti. Čini mi se da je taj pad zapravo posljedica pada tražnje za domaćim proizvodima, a u manjoj mjeri porasta minimalne zarade”, rekao je Đogo ističući da je privreda čak otpornija nego što se i sam nadao.

Opravdana strahovanja

Dodaje da su opravdana strahovanja poslodavaca da bi moglo doći do još većih problema.

“Njemačka ekonomija nikako da izađe iz problema i sve dok se to ne dogodi, naš prerađivački sektor je ugrožen. Nama je struja pojedinačno najveći izvozni proizvod i ako ne nađemo neki domaći sistem za oporezivanje karbona, bojim se da ćemo izgubiti tu milijardu izvoza, od koje se oko 700 miliona odnosi na RS, što bi dodatno moglo da se odrazi na porast nezaposlenosti”, rekao je Đogo i naglasio da moramo šire posmatrati sve što se dešava jer ukoliko u Evropi ne bude bolje, neće biti ni kod nas.

Prema podacima Zavoda za statistiku, u septembru ove godine bilo je 43.688 registrovanih preduzetnika, od kojih je svaki drugi žena. Najviše preduzetnika registrovano je u oblasti trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala, te u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.