Više od 50 odsto policijskih službenica u BiH žrtve uznemiravanja na radu

Više od 50 odsto policijskih službenica iz cijele BiH se u anonimnim anketama izjasnilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu pola tokom svoje karijere.

Ovi podaci danas su prezentovani na okruglom stolu o položaju policijskih službenica u Bosni i Hercegovini na kojem je učestvovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Selvid Hurtić.

-U svih 16 policijskih agencija u BiH je zaposleno oko 1.660 policijskih službenica od ukupno 16.000 policijskih službenika. Osim što se susreću sa raznim vidovima uznemiravanja na radu, prije svega seksualnim i uznemiravanjem po osnovu pola, imaju problem kome da prijave – rekao je Hurtić.

On je kazao da je zato danas odlučeno da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH biti nosilac pilot projekta koji će podrazumijevati angažman jednog advokata koji će biti kontakt osoba za prijave policijskih službenica.

-Apliciraćemo za sredstva kod ambasada u BiH i vjerujem da ćemo u narednom periodu početi sa realizacijom ovog pilot projekta – poručio je Hurtić.

On je upozorio da je takvo uznemiravanje uvijek teško dokazivo, ali da ako bude postojalo zabilježenih nekoliko prijava protiv pojedinaca, onda će se sigurno neko zapitati i početi da istražuje.

Osim ovih problema, policijske službenice su ministru Hurtiću navele i probleme napredovanja u službi, a samim tim imaju i manja primanja u odnosu na kolege policijske službenika.

– Zaposle se u isto vrijeme, a za deset godina on postane mlađi inspektor, a ona i dalje obični policajac. To je sigurno diskriminacija – zaključio je Hurtić.

Kristina Jozić, predsjednica Udruženja “Mreža policijskih službenica“, inače zaposlena u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, istakla je prvo da je veliki iskorak što je državni ministar došao lično na ovaj okrugli sto i što je pokazao veliko interesovanje.

– Od 16 policijskih agencija u BiH, policijske službenice su zastupljenje u oko 9 odsto, dok Zakon o ravnopravnosti polova nalaže najmanje 40 odsto zastupljenosti žena. Ono što je još više zabrinjavajuće jeste da je najviše policijskih službenica zastupljeno na najnižim mjestima u policiji, dakle imaju najniže činove. Nemamo nijednu ženu direktoricu, komesarku niti njihove zamjenike. Tek odnedavno se pojavljuje poneka žena u činovima samostalni inspektor – precizirala je Jozić.

Ona je potvrdila da u praksi nema mnogo prijavljenih slučajeva uzmiravanja na radu, prije svega seksualnog i po osnovu pola, ali da ankete iz 2018. i prošle godine pokazuju da postoji visoka tamna brojka slučajeva.

-Više od 50 odsto policijskih službenica je izjavilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu pola tokom svoje karijere. Zato naše Udruženje provodi niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti – navela je ona.

Njihov fokus aktivnosti je na podizanju svijesti kako bi podstakli žene da prijave slučajeve.

-Na prezentacijama često govorim da ako mi nismo u stanju da unutar svojih redova riješimo ovaj problem, onda se postavlja opravdano pitanje kako mi reagujemo u takvim slučajevima jer je u našem mandatu da zaštitimo žene. Ali, nažalost, to je još pitanje našeg mentaliteta i vaspitanja – dodala je Jozić.

Sanja Sumonja, samostalni inspektor u Upravi za organizovani i teški kriminalitet MUP RS i predsjednica Udruženja “Mreža žena MUP RS” kaže da je najvažnije raditi na oznaživanju žena.

– Moramo raditi intenzivno s njima. Okruženi smo patrijarhalnom strukturom, gdje prvo same žene, a onda dobar dio njihovih kolega i šire javnosti smatra da ženama nije mjesto u bezbjednosnom sektoru koji se poistovjećuje sa primjenom fizičke sile – objasnila je Sumonja.

Udruženje na čijem je čelu, kako kaže, radi na dvije značajne oblasti – unapređenje položaja žena u bezbjednosnom sektoru u RS, a samim tim i BiH, i s druge strane na projektima koje će dovesti do toga da se intenzivno radi na borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.