Njemačka bilježi najveći pad životnog standarda od Drugog svjetskog rata

Energetski šok izazvan ruskom intervencijom u Ukrajini doveo je do najvećeg pada životnog standarda Njemačke od Drugog svjetskog rata, te pada ekonomske proizvodnje, koji liči na finansijsku krizu iz 2008., navodi list Guardian.

Prema preliminarnim informacijama iz Savezne agencije za statistiku – Destatis, podaci za treće tromjesečje potvrđuju nastavak negativnog trenda.

“Guardian” ističe da je Njemačka, najmoćnija ekonomija Evrope, u ozbiljnim problemima.

Njemački ministar privrede Robert Habek najavio je da ove godine očekuju pad BDP-a od 0,2 odsto, što je veliko smanjenje u odnosu na raniju prognozu rasta od 0,3 odsto.

Ta prognoza je nastavak negativnog trenda iz 2023, kada je BDP umanjen za 0,3 odsto, što znači da je Njemačka jedina ekonomija među državama G7 koje će 2024. bilježiti pad, prenosi “Euronews”.

Njemačka se suočava sa dugotrajnim padom industrijske proizvodnje, koja tradicionalno igra ključnu ulogu u ekonomiji zemlje.

Automobilska industrija, jedna od najvažnijih grana njemačke privrede, suočava se sa globalnim izazovima – od nedostatka “poluvodiča” do energetskih restrikcija i problema u lancima snabdijevanja.

Istovremeno, povećanje cijena elektičene energije i sirovina dodatno pritišće industrijske firme, koje se bore sa konkurentima iz Azije i SAD.

Pad njemačke ekonomije osvjetljava nekoliko dugotrajnih problema, uključujući preveliku zavisnost od industrijske proizvodnji i teškoće u prilagođavanju snažnoj globalnoj konkurenciji, posebno iz Kine, prenosi Srna.

Njemačka industrija, uključujući automobilsku i mašinsku, suočava se sa tzv. kineskim šokom, gdje pojačana konkurencija iz azijskih zemalja sve više otežava uspješno poslovanje.

Prema Kyrusu de la Rubiji, glavnom ekonomistu Hamburške komercijalne banke, ovi sektori najteže podnose globalne promjene, jer zahtijevaju strukturna prilagođavanja kako bi se održala njihova konkurentnost.

S obzirom na ekonomske izazove, brojne njemačke kompanije sve češće traže partnere iz inostranstva ili postaju atraktivne mete za preuzimanja.

Nedavno je “Deutsche Bahn”, njemački nacionalni željeznički operater, odlučio da proda logističku podružnicu “Šenker” danskom konkurentu “DSV-u” za približno 14 milijardi eura.

Još jedan primjer je Komercbank, drugi najveći privatni zajmodavac u Njemačkoj, koji je postao predmet interesa italijanskog bankarskog diva UniKredit.

Italijani su nedavno povećali svoj udio u Komercbank na 21 odsto, što otvara mogućnost za buduće preuzimanje.