UPOZNAJTE BRATISLAVU-BEČ: Dočekajte 8. mart u najvećem gradu Slovačke

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine. Udaljena je samo 60 km od Beča, a prije Prvog svjetskog rata njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, Beč i Bratislava su najbliži glavni gradovi u Europi. Granice grada gotovo dosežu državne granice s Austrijom (4 km) i Mađarskom (13 km).

Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke.

Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine.

Bratislava je rijekom Dunavom podijeljena u dva dijela: industrijski i gradski dio. Ta dva dijela spojena su mnoštvom mostova. U gradskom je dijelu dvorac pored kojega se nalazi parlament, Národná Rada, zgrada kojega je izgrađena od bračkog kamena, potom rezidencija predsjednika države, te centar staroga grada blizu kojeg je koncertna dvorana i operna kuća.

Nový most: Bivši Most Slovačkog narodnog ustanka, građen je od 1967. do 1972. Dugačak je 430 metara, a teži oko 7,5 tona. Na njemu se nalazi NLO restoran koji se nalazi na visini od 84 metara, a do njega se dolazi dizalom.

Bratislavský hrad: Dvorac se nalazi 100 metara iznad Dunava, a svoj današnji izgled dobio je u 15. stoljeću, kada je bio ojačan zbog napada Husita. 15. stoljeće obilježeno je konfliktima između protestanata i katolika. Na početku stoljeća, reformistički pokret počinje vodstvom svećenika Jana Husa, koji je počeo govoriti protiv korupcije u Katoličkoj Crkvi, zbog čega su ga 1415. spalili na lomači. Ubojstvo Husa potaknulo je njegove sljedbenike, koje danas poznajemo kao Husite, na masovne proteste. Godine 1419. dolazi do poznate prve Praške defenestracije (lat. de fenestra = s prozora; doslovno izbaciti kroz prozor) kada Husiti izbacuju kroz prozor gradske vijećnice sedmoricu vijećnika. Započinje vjerski rat od 1420. do 1434. u kojem su uništeni mnogi povijesni artefakti i literatura.

Husiti 1458. biraju novog kralja, Jiříja z Poděbrada. Jiří se pokazao dobar, vodio je politiku mira i nastojao ujediniti cijelu Europu u jednu naciju mira. Poslije njegove smrti husiti i katolici živjeli su u miru. Za dvorac u gotičkom stilu zna se već u 10. stoljeću, a kada Bratislava postaje glavni grad Mađarske, i tako i krunidbeni grad, dvorac postaje kraljevska rezidencija, te dobiva renesansni oblik. Njegova sjeverozapadna kula naziva se i Draguljna kula, jer je čuvala kraljevske dragulje gotovo dva stoljeća.

Zadnju veliku rekonstrukciju u baroknom stilu vrši Marija Terezija u 18. stoljeću kada se glavni grad Mađarske vratio u Budimpeštu. Nakon toga dvorac postaje sjemenište, a kasnije se ovdje nalazi vojarna. Godine 1811. krivnjom pijanih austrijskih vojnika, dvorac zahvaća veliki požar i od njega ostaju samo ruševine. Komunisti ga renoviraju u razdoblju od 1956. do 1968. Danas se u njemu nalaze uredi Vlade, a na trećem katu je dio Slovačkog narodnog muzeja, gdje je izloženo oružje, namještaj i predmeti iz folklorne baštine. Sjevernije od dvorca, ali unutar zidina, nalazi se muzej folklorne glazbe s izloženim frulama, zviždaljkama, bubnjevima itd. Dvorac je jedno od rijetkih mjesta odakle se vide tri države: Austrija (3 kilometra jugozapadno), za lijepog vremena Mađarska (13 kilometara južno), te, naravno, Slovačka. Bunar u dvorištu tvrđave dubok je 85 metara i nekada je bio jedini izvor pitke vode u tvrđavi.

Katedrala Svetoga Martina: Katedrala potječe iz 14. stoljeća i najistaknutija je gotička građevina u Bratislavi. To je crkva u kojoj je okrunjeno najmanje devet mađarskih kraljeva i osam kraljica uključujući i Mariju Tereziju (u razdoblju od 1563. do 1830.). Put kojim su prolazili označen je zlatnim krunama postavljenim uokolo.

To je gotička trobrodna građevina križnoga tlocrta. Crkva je izgrađena na mjestu stare romaničke crkve i posvećena je 1452. godine, ali radovi traju i u 15. i 16. stoljeću. Godine 1760. gotički vrh crkve uništio je udar munje, koji je poslije zamijenjen vrhom u baroknom stilu koji je stradao u požaru 1835. Rekonstruiran je 1847., kada je na vrh stavljena ogromna kruna sv. Stjepana. Kruna je teška 300 kilograma, a za izradu je bilo potrebno 8 kilograma zlata. leži na platou promjera 2×2 metara.

Zbog svoje blizine dvorcu, osim religiozne imala je i svoju praktičnu funkciju – najviši toranj služio je kao bastion u obrambenom sustavu grada. Posvećena je sv. Martinu. Prikaz ovog sveca koji daje dio svoga ogrtača siromahu rad je najboljeg austrijskog baroknog kipara Georga Alfreda Donnera. Osim toga, Donner je, na zahtjev biskupa Imre Esterhazya, izradio glavni oltar i malu kapelicu posvećenu sv. Ivanu. Tu je i spomen na postjet pape Ivana Pavla II. Bratislavi 3. svibnja 1995. U crkvi se još može vidjeti i galerija na kojoj je sjedio kralj za vrijeme službe, posveta Beethovenu koji je ovdje često svirao, te posveta Franzu Lisztu.
Katedrala i okolne zgrade propadaju zbog jakih vibracija s Novog mosta i Staronamestske. Obnova traje od 1997. godine.
Crkva Svete Klare: Crkvu i samostan osnovali su cisterciti u 13. stoljeću, a u njemu su izložena djela srednjovjekovne umjetnosti. Iako mala, crkva je bogato uređena.

Mihaelov toranj: Mihaelov toranj je jedina preživjela osmatračnica iz obrambenog sustava grada, izgrađen oko 1300. godine, a njegov današnji izgled rezultat je barokne rekonstrukcije 1758., kada je na vrh stavljen kip sv. Mihaela kako se bori protiv zmaja. U tornju se nalazi izložba oružja iz Gradskog muzeja.

U srednjem vijeku grad je bio opasan zidinama, i ulaz i izlaz bili su mogući samo kroz jedna od četverih utvrđenih vrata. Na istočnoj strani grada bila su Laurinska vrata, na južnom dijelu bila su Ribarska vrata koja su bila najmanja od svih, a služila su za prolazak ribara koji su ulazili u grad noseći ribu ulovljenu u Dunavu. Na zapadnoj strani nalazila su se Vidrička vrata, također poznata kao Tamna ili Crna vrata, jer su izgledala kao tunel. Na sjeveru nalaze se Mihaelova vrata, koja su dobila ime po sv. Mihaelu, a izvan zidina postojala je i crkva posvećena sv. Mihaelu koja je srušena da bi se materijal mogao upotrijebiti za izgradnju dodatnih zidova.

Za vrijeme krunidbe kraljeva postojalo je pravilo da kralj mora ući u grad kroz Vidrička vrata, nakon toga je slijedila krunidba u katedrali, a potom je morao doći do Mihaelovih vrata kako bi se rukovao s biskupom.

Muzej ljekarništva: Muzej ljekarništva smješten je u malom lokalu s velikim crvenim jastogom nad ulazom.

Kapelica Svete Katarine: Posvećena je 1325. sv. Katarini, a obnovljena je u 19. stoljeću.

Sveučilišna knjižnica: Knjižnica je osnovana 1919. godine i najveća je u Slovačkoj. Osim knjiga i novina u njoj se nalazi i vrijedna zbirka islamskih rukopisa koji su pod UNESCO-vom zaštitom. Dio u Michalskoj nalazi se u palači Zichy. U 18. i 19. stoljeću služila je kao sjedište mađarskog parlamenta. Drugi dio knjižnice u Venturskoj 13 ima koncertni paviljon gdje je 9-godišnji Franz Liszt odsvirao svoj prvi recital 1820. Malo niže, na broju 10 jedna je od nekoliko palača koje su bile u posjedu obitelji Palffy. 6-godišnji Wolfgang Amadeus Mozart svirao je ovdje 1762.; zgrada se zove Mozartova kuća.

Academia Istropolitana: Prvo slovačko sveučilište, osnovao ga je veliki promotor obrazovanja – mađarski kralj Matija Korvin, godine 1456. Danas se ondje nalazi dio Glazbene i dramske akademije.

Hlavné námestie (Glavni trg): U sredini se nalazi Rolandova fontana, izgrađena 1572., nakon krunidbe kralja Maksimilijana Habsburškog za mađarskog kralja, kada je veliki dio Bratislave stradao u požaru prouzročenom vatrometom. U 19. st. Maksimilijanov se kip počinje uspoređivati s Rolandom, legendarnim vitezom i zaštitnikom grada. Neki kažu da se kip okrene jednom u 100 godina. Zgrada francuskog veleposlanstva nalazi se u bivšoj Kutscherfeldovoj palači gdje je neko vrijeme živio Rubinstein. Kafe Majer je tradicionalna kavana, poznata po tortama, kolačima i kavi na bečki način.

Stara vijećnica

Stara vijećnica (Stará radnica): Izgrađena je 1421. i danas je u njoj Gradski muzej gdje je izloženo puno malih kolekcija. Za vrijeme božićnih blagdana pred njom se održava božićni sajam. Zgrada je građena u gotičkom stilu s renesansnim dvorištem, i zelenim neogotičkim dodatkom na krovu. Oduvijek se upotrebljavala kao sjedište gradskog poglavarstva slobodnog kraljevskog grada. Kao i toranj katedrale, i ovaj je toranj rabljen u obrambene svrhe. Muzej je otvoren 1868. godine i najstariji je takav muzej u Slovačkoj. Susjedna zgrada je zgrada Mađara i čuva poznati kip sv. Ladislava.

Františkanske námestie: Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu protestansku crkvu koju su kasnije preuzeli jezuiti 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim baroknim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće.

Brončana skulptura

Malo sjevernije nalazi se Crkva navještenja poznata i kao Franjevačka crkva; jedna je od najstarijih u Bratislavi, dovršena je 1297. godine ali je preuređivana tijekom godina. U gotičkoj kapelici čuva se tijelo sveca. Crkva se nalazi preko puta Mirbach palače (1770). Mađarski kralj Andrija III. bio je na posveti crkve. Od originalne gotičke unutrašnjosti ostao je sam kameni kip Marije kako drži mrtvo Kristovo tijelo. Kao i mnoge crkve u Srednjoj Europi i ova je bila barokizirana.

Primacijalna palača (Nadbiskupska palača): Nalazi se na Primacilnom trgu te je jedna od najljepših neoklasičnih građevina. Dovršena je 1781. za biskupe iz Ostrogona. Na fasadi se može vidjeti 150 kg težak željezni biskupski šešir, a unutra se nalazi prekrasna Dvorana ogledala, po uzoru na Versaj. U toj dvorani Napoleon je potpisao Presburški sporazum, 26. prosinca 1805., nakon bitke kod Austerlitza. Danas se u ovoj palači nalazi zbirka rijetkih engleskih goblena iz 17. st.. Ljeti se ovdje održavaju koncerti klasične glazbe. Tu su nastupali Mozart, Beethoven, Bartok i Liszt.

Hviezdoslavovo námestie: Dobilo je ime po Pavolu Orsaghu Hviezdoslavu, poznatom slovačkom pjesniku čiji se kip nalazi na sredini trga. Rođen je 2. veljače 1849. i bio je odvjetnik po struci. Prevodio je klasična djela Goethea, Puškina i Shakespearea na slovački jezik. Na trgu se nalazi i Carlton hotel.

Slovačko narodno kazalište ili Slovenské národné divaldo neobarokna je zgrada izgrađena na mjestu starog gradskog profesionalnog kazališta koje je bilo izgrađeno kao suprotnost putujućim zabavljačima koji su tada bili osobito popularni. Prvo kazalište bilo je izgrađeno 1776., a rekonstruirali su ga bečki arhitekti Fellner i Helmer 1884.-1886. Njihov neorenesansni stil gradnje bio je velika promjena nakon klasičnog stila kojim su do tada bila građena kazališta. Danas se ovdje nalazi Slovačka opera i nacionalni balet. Ispred kazališta nalazi se Ganimedova fontana koju je izgradio bratislavski kipar Victor Tilgner 1888. Prikazuje otmicu Ganimeda i njegov odlazak na Olimp.

Na zapadnom dijelu trga nalaze se Rybné námestie, ostaci nekadašnje ribarske tržnice koja je žrtvovana za gradnju Novoga Mosta. Tamo se nalazi stup sv. Trojstva. Na južnom dijelu trga, u Mostovoj ulici nalazi se Reduta palača koja je dovršena 1914. kao plesna dvorana. Danas je najveća koncertna dvorana u Bratislavi, a slovačka filharmonija ima svoju vlastitu zgradu iza ugla. Istočno od Mostove je Slovački narodni muzej, gdje su izloženi arheološki izlošci i geologija.

Slovačka narodna galerija : Ultra moderna zgrada, sadrži najveću slovačku kombiniranu galerijsku i muzejsku kolekciju, s odličnim gotičkim odjelom i rotirajućim izlošcima moderne umjetnosti.

Slovenské národné povstanie i okolica: Na sredini trga nalazi se brončani spomenik – lokalno stanovništvo ga zove «Ljuta obitelj» – prema antifašističkom ustanku prema kojemu je trg dobio ime. U studenom 1989. gomile ljudi skupile su se ovdje prije pada komunizma, a sastali su se i prije odvajanja od Češke. Na Hurbanovom trgu, preko puta Mihaelovog tornja nalazi se najljepša barokna crkva, Crkva sv. Trojstva, gdje se mogu vidjeti realistične slikarije na stropu.

Crkva sv. Elizabete : Crkva svete Elizabete ili Plava crkva sagrađena je u 18. st. Ime je dobila po velikoj svetici Elizabeti, kćeri mađarskog kralja Andreja. Crkva je sagrađena u njezinu čast a projektirao ju je mađarski arhitekt i «otac moderne art nouveau» Odon Lechner, dok je Antal Durvay bio zadužen za građevinske radove. Lechner je rabio beton za gradnju i vanjsku fasadu prekrio je sa žbukom u nekoliko nijansi plave boje, ukrašenu sa keramičkim cvjetnim pločicama u tamnoplavoj boji. Lechner je zano legendu o Sv. Elizabeti i često je rabio motiv ruže. Budimpeštanski slikar Gyula Truy naslikao je oltar koji prikazuje Elizabetu kako daje milostinju siromašnima izvan dvorca Wartburg. Crkva je posvećena 11. listopada 1913.

Námestie slobody (Trg slobode): Na sredini trga je Fontana prijateljstva (zapravo je to trebao biti limeni cvijet – simbol Slovaka). Na sjeverozapadnom uglu nalazi se podnožje na kojemu je nekada stajao ogromni kip komunističkog vođe Gottwalda, a srušen je 1989.

Zapadno preko ceste nalazi se bivša Ljetna biskupska palača, završena 1765. kao ljetna rezidencija Ostrogonskih biskupa. Danas se u njoj nalaze vladini uredi.

Grasalkovičeva palača

Grasalkovičeva palača (Predsjednička palača): Sjedište je predsjednika Slovačke a nalazi se pored ljetne biskupove palače. Građena je u impresivnom rokoko/kasnom baroknom stilu s francuskim vrtom. Izgrađena je 1760. godine za kneza Antala Grašalkoviča, vrhovnika mađarskog vijeća (neka vrst ministra ekonomije i financija u Mađarskom kraljevstvu), a izgradio ju je arhitekt A. Mayerhofer. U njoj se nalaze mnoge lijepo uređene sobe i impresivno stubište.

Kad je izgrađena postala je centar baroknog glazbenog života u Bratislavi. Joseph Haydn je ovdje odsvirao premijere nekih svojih djela. Grof Grasalkovič imao je svoj vlastiti orkestar, i njegov prijatelj grof Esterhazi ponekad bi mu posudio svoga najdražega dirigenta Josipa Haydna. Grof Grašalkovič bio je veliki poklonik carice Marije Terezije, tako da su se u palači održavali razni balovi i zabave za Habsburšku obitelj. Npr. Josip Haydn je dirigirao orkestrom kada se kćer Marije Terezije udavala za Alberta Sachsen-Teschena, guvernera Mađarskog kraljevstva. Postoji priča koja kaže da je Ludovit Štur u palači prvi puta izjavio ljubav Adeli Ostroluckoj. Zadnji vlasnici palače prije pada Austro-ugarske bili su nadvojvoda Fridrih Teschen i njegova žena Isabella Croy-Dulmen.

Od 1939.-1945. godine palača je bila sjedište predsjednika Prve Slovačke Republike (Jozef Tiso). Za vrijeme komunizma, prvo je bila sjedište Vijeća povjerenika, što je bila pomoćna vlada Slovačke za vrijeme Čehoslovačke. Godine 1950. palača je pretvorena u Kuću pionira Klementa Gottwalda, i postaje centar njihovih aktivnosti. Palača je u tom razdoblju prilično oštećena, pa je bila potrebna kompletna restauracija koja je počela 1989. Nakon rekonstrukcije, 30. rujna 1996. palača postaje prebivalište slovačkog predsjednika. Njezini nekada veliki vrtovi danas su javni park u kojemu se nalazi kip bratislavskog skladatelja Jana Nepomuka Hummela.

Brdo Slavin: Na brdu se nalazi groblje i vrt s prekrasnim pogledom na grad. Tamo je smješten spomenik Slavin, veliki spomenik podignut je 1960. u spomen na 6850 sovjetskih vojnika koji su poginuli u obrani zapadne Slovačke od nacista. Kip je visok 37 m i prikazuje vojnika kako diže zastavu sa zlatnom zvijezdom na vrhu. Oko podnožja spomenika upisana su imena slovačkih gradova i datumi kada su oslobođeni.

Dočekajte 8. mart – Dan žena u Beču, najvećem gradu Slovačke, a gdje vas po veoma pristupačnoj cijeni vodi eminentna turistička agencija “BISS-TOURS” i to za samo 238 KM. U cijenu aranžaman uključen je prijevoz autobusom visoke turističke klase, smještaj u hotelu sa 3*** na bazi dva noćenja sa doručkom. U okviru programa razgledajte i posjetite sve znamenitosti ovog prekrasnog grada uz pratioca grupe koji će vas upoznati sa svim informacijama koje do sada niste znali. Pored toga, agencija “BISS-TOURS” svojim klijentima obećava pripremu, organizaciju i garanciju putovanja. Više informacija potražite na oficijelnoj stranici BISS-TOURS-a www.biss-tours.ba ili ih kontaktirajte na broj telefona: 032/245-451 (Zenica) i 033/236-620 (Sarajevo).

Neka vam predstojeći praznik bude drugačiji, iskoristite nesvakidašnju priliku i kontaktirajte agenciju već danas.