Umro Mirko Kovač

Mirko Kovač, jedan od najznačajnijih pisaca naše dobi, umro je u 75. godini života u Rovinju. Kovač je autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama i filmskih scenarija te dobitnik brojnih nagrada.

Rođen je 26. decembra 1938. blizu Bileće u Crnoj Gori, živio je u Beogradu do 1991., kada se slijedom društveno-političkih zbivanja seli u Hrvatsku i postaje važan dio hrvatske književnosti. Sebe je smatrao crnogorskim, hrvatskim, srpskim i bosanskim piscem i tako se suprotstavljao nacionalizmu koji je bio prisutan u regiji, ali je na taj način i uvažavao realnost isprepletenosti bliskih naroda i književnosti.

Kovač je studirao dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Beogradu. Autor je mnogih nagrađivanih romana, "Gubilište" kojim počinje književni 'crni val', "Životopis Malvine Trifković", "Vrata od utrobe", "Kristalne rešetke", a napisao je i više zbirka novela, te scenarija za mnoge TV i radiodrame.

Zbirka pripovjedaka Rane Luke Meštrevića iz 1971. dobila je nagradu Milovan Glišić, ali je 1973. ta knjiga povučena iz knjižara i osuđena kao "crna slika stvarnosti", dok je pisac proglašen "perjanicom crnog vala". Napisao je scenarij za filmove Mali vojnici, Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Tetoviranje i dr. Autor je više TV i radio-drama. Mnogi filmovi nastali prema njegovim scenarijima dobili su domaće i svjetske nagrade.

Knjige su mu prevođene na desetak jezika, među njima njemački, francuski, talijanski, engleski i švedski. Dobitnik je nagrada "Tucholsky" švedskog PEN-centra, "Meša Selimović", "Vladimir Nazor", Knjižne nagrade Kiklop za životno djelo, Trinaestojulske nagrade, koja je najveće crnogorsko nacionalno priznanje i NIN-ove nagrade.

Jedan od ključnih scenarista jugoslavenske kinematografije dobio je početkom jula ove godine i nagradu "50 godina", koju Motovunski filmski festival dodjeljuje umjetnicima koji su više od pola stoljeća posvetili radu na filmu.

U drugoj polovini osamdesetih angažovao se protiv Miloševićeva režima i srpskog nacionalizma. Na jednom skupu u Beogradu Šešeljevi pristaše su mu razbili glavu, a dobivao je i prijetnje, pa je krajem 1991. odselio u Rovinj u Hrvatsku gdje je živio do smrti.

Kao stalni saradnik ugašenog splitskog sedmičnika Feral Tribune nastavio je pisati protiv hrvatskoga nacionalizma.

federalna.ba 

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE